Đurđevac, Osijek, Poznanovec i Virovitica. Četiri različita gradića kontinentalne Hrvatske, četiri talentirane autorice i jedna književna ljubav – fantastika. Upravo je sklonost tom književnom žanru povezala Jelenu Hrvoj, Eriku Žilić Vincetić, Renatu B. Obrljan i Marinu Mađarević, urednicu i autorice Naklade Cranium. Glavni krivac za sve zapravo je najiskusnije pero među četvorkom, zagorska likovna umjetnica, književnica iza koje je već deset naslova te vlasnica mlade izdavačke kuće sa sjedištem u Zaboku, Jelena Hrvoj.
„Naklada Cranium nastala je s ciljem kako bi mladim neafirmiranim i već afirmiranim autorima dala podjednaku priliku u objavi romana. Ponosni smo što smo počeli okupljati fantastične mlade autore žanrovske literature koji će zasigurno biti jako zapaženi na književnoj sceni. S obzirom na to da sam i sama autorica, znam koliko je teško istaknuti se u moru naslova. Posebice u današnje vrijeme kad književnost podliježe hiperproduktivnosti. Imati iza sebe ime izdavača uvijek je velika prednost kako na samom početku, tako i u nastavku spisateljske karijere. Cilj nam je okupljanje isključivo domaćih autora vodeći se samo njihovom sposobnošću stvaranja. Jako sam ponosna da su Marina Mađarević, Erika Žilić Vincetić i Renata B. Obrljan upravo nama dale povjerenje. Dakako, još je nekoliko autorica u pripremi za objavu u nadolazećim mjesecima, a otvoreni smo i za primanje novih rukopisa“, optimistično nam kazuje Jelena Hrvoj.
Zanimljivo, Craniumovi prvi romani krenuli su od istoka Hrvatske prema njezinu zapadu. Polazišna točka bila je grad lega, Drave i kužnog pila – Osijek. Ondje je svjetlost dana ugledao Edgar, točnije roman „Priča o kugi i nevidljivom Edgaru“ Erike Žilić Vincetić, arhivistice, profesorice povijesti i hrvatskoga jezika, pokretačice Društva ljubitelja književnosti Littera i tvorkinje vedrih vilinskih kućica. Ova vedra Slavonka o svom prvijencu govori s velikim osmijehom na licu: „'Priča o kugi i nevidljivom Edgaru' prvi je dio kugine trilogije koja se događa u 18. stoljeću, ali i u 21. u srednjovjekovnoj Tvrđi. Kao autorica sam se trudila biti autentična u smislu da su svi likovi iz 18. stoljeća uistinu postojali i živjeli na adresama na kojima ih glavni lik susreće. Izgled ulica i utvrde je vjerodostojan, obogaćen radnjom i slojevitim ili, bolje rečeno, problematičnim likovima. 'Edgar' je početak nečeg puno većeg i to će čitatelj shvatiti u posljednjem, trećem dijelu.“
Drugi roman proizišao iz craniumske obitelji roman je podravske spisateljice Renate B. Obrljan. Riječ je o romanu „Besmrtnici“, modernoj priči o grčkim bogovima i dugoočekivanoj prvoj knjizi zagonetne umjetnice iz Budančevice. Roman, koji je zadivio i virovsku književnicu i pripovjedačicu Ivanku Ferenčić Martinčić, skromna autorica opisuje ovako: „Besmrtnici su roman koji grčke bogove prikazuje na drugačiji način. Njihovo slavno vrijeme odavno je minulo i ljudi više ne prinose žrtve u njihovu čast, niti slave njihovo
postojanje. Njihov svijet je sada drugačiji no što nam je poznato iz grčke mitologije, ali je li se baš sve promijenilo? Ovo je tekst u kojima ih prikazujem onako kako ih i zamišljam, pune vrlina i mana, zlobe i dobrote, što sa sobom donosi i mnogo spletki, drame, te međusobnog rivalstva. U Besmrtnike je utkano mnogo ljubavi i još više vremena, a ovo je roman koji tek započinje njihovu priču.“
Posljednja u nizu craniumskih autorica našla se na razmeđi Slavonije i Podravine. Virovitička učiteljica, tajnica Ogranka Matice hrvatske u Virovitici, zaljubljenica u kulturu, kazalište i književnost, ujedno i autorica dvaju romana za djecu i mlade („Noć knjige: nemoguće i svemoguće“, „Zašto sveti Lovro plače“) svojim trećim romanom izašla je iz svog prostora ugode: „Roman 'Onaj koji otvara vrata' moj je prvi roman za odrasle. Riječ je o priči koja se prelama u dvama vremenima, postmilenijskim godinama i četrdesetim godinama 20. stoljeća, a prati dvojicu vršnjaka – izgubljenog poročnog mladića Nikolu i uzoritog vojnika Ferdinanda. Jedina stvar koja dijeli ovaj dvojac jest činjenica da je Ferdinand, pa, mrtav. Ovaj rukopis čuvala sam za sebe neko vrijeme, dorađivala ga, nekoliko ga
puta davala na čitanje, ali nijedan izdavač u njemu nije prepoznao 'ono nešto'. Nitko osim Jelene i njezine ekipe koja je učinila sve da roman zabljesne u pravom svjetlu. Priznajem, ovi ljudi povratili su mi izgubljeno književno samopouzdanje. Njega čovjek lako izgubi na književnom putu na kojemu ga smatraju nevažnim i osobom koja je tek 'no name'. Mislim da su taj književni elitizam i ideja kako u hrvatskoj književnosti nema mjesta za sve sasvim pogrešni te je vrijeme za promjenu. Maknemo li ego na stranu, obogatit ćemo svijet u svakom smislu.“
Osim fantasyja, sve četiri književnice podržavaju i domaću književnost, redovito podržavajući i druge hrvatske književnike. Među njima ne postoji rivalstvo, prisutne su samo podrška, razmjena ideja i želja da se moderna književnost ne zasniva na podjelama, već na prijateljskom dijalogu i konstruktivnoj kritici.
U iščekivanju četvrtoga romana i otkrivanju nove Craniumove književnice ili književnika, više o dosadašnjim književnim izdanjima doznajte na njihovoj mrežnoj stranici ili na Facebooku.
Fotografije: Naklada Cranium
Comments